Pametno staklo moglo bi smanjiti potrebu za 'gladnim' klimama

Pametno staklo koje kontrolira količinu topline koja ulazi u zgradu može smanjiti potrebu za energetski intenzivnim klima uređajima i pomoći u naporima da se mali i veliki objekti u Europi unaprijede kako bi bili energetski učinkovitiji, navode u Horizonu (The EU Research & Innovation Magazin).

Otprilike 75% objekata u EU energetski je neučinkovito, a države članice nastoje obnoviti stare zgrade kako bi se spriječio skupi gubitak topline. No, unatoč uloženoj snazi da se zgrade učine energetski učinkovitijima, dizajn prozora sve donedavna nije koristio puno moderne tehnologije, kaže Ioannis Papakonstantinou, profesor nanoinženjeringa s University Collegea u Londonu.

Njegov istraživački projekt 'Intelglazing' koristio je nove ideje u nanotehnologiji i fotonici za stvaranje nanometarskih prozorskih obloga (folija) koje kvalitetnije izoliraju zgrade.

'Ako počnete kombinirati ove folije s nanotehnologijom, tada možete pomaknuti granice izvedbe na puno više razine', rekao je i dodao:
'Ovdje istraživači eksperimentiraju s kemijskim spojem koji je termokroman - što znači da može promijeniti boju ovisno o temperaturi. Na primjer, vrući dani učinit će da struktura unutar Pametnog stakla promijeni što će dovesti do toga da staklo potamni i ne dopusti prolazak topline, dok će u hladnim danima posvijetliti i pustiti većinu svjetla u prostoriju.

Proizvođači mogu sloj folije ugraditi zravno na nova stakla kao sloj ostakljenja (laminacija) ili ga ugradite na postojeće prozore kao ljepljivi sloj polimernog filma (folije). Dodatna je prednost toga, kaže prof. Papakonstantinou, što proizvođači mogu prilagoditi prozorska stakla ili folije da se uključuju na drugoj temperaturnoj točki.

'Može se promijeniti kemijski sastav tako da se može prebaciti na višu ili nižu temperaturu', rekao je. ‘Dakle, imate prilično dobru kontrolu.’ Primjerice, prozori na jugu Španjolske mogu se prilagoditi tako da blokiraju sunčevu svjetlost na nižoj temperaturi kako bi se spriječilo zagrijavanje zgrada tijekom dana. Isto tako, zgrada na sjeveru Švedske željet će dobiti što više topline od sunca, pa bi njihovi prozori mogli početi blokirati sunčevu svjetlost samo na višoj temperaturi.

‘Obnova zgrada provodi se cijelo vrijeme ... Važno je da kada to radimo, da to radimo na energetski najučinkovitiji način kako ne bismo zamijenili stari prozor s lošim novim.'

Cilj projekta je da njihovi prozori smanje potrošnju energije za 25% blokirajući ili dopuštajući sunčevu svjetlost kada je to potrebno, te da budu više od 50% učinkovitiji u odnosu na postojeću tehnologiju prozora na tržištu.

'Zapravo se tehnologija obnove prozora drastično promijenila otkako je projekt započeo 2016. godine', kaže prof. Papakonstantinou.
Prisjeća se da je, kad je prvi put razgovarao o projektu sredinom 2010.-ih, nanotehnologija u prozorima bila nečuvena, ali sada je 'polje počelo cvjetati'.